Brzi zahtjev

Zatražite ponudu od odabranih ureda. Kliknite na sličicu kako biste dodali više ureda.

Odabrani uredi:
Nije odabran niti jedan ured.
(m2) (m2)

Filtriraj poslovne zgrade

Iznajmljivanje (€/m2/mjesec)

-

Uredski prostor (m2)

-

Workstation cost (db)

-

Broj radnih stanica

Vijesti s tržišta ureda

Prostoria je osvojila tri nagrade za brand

Uoči 10. godišnjice tvrtke Prostoria, marka je nagrađena cijenjenim dobitnikom njemačke nagrade za brend 2021. godine u kategoriji Izvrsni brendovi - interijer i život

Pročitaj više

Unatoč pandemiji, cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu

U Hrvatskoj cijene stambenih kvadrata i dalje rastu. I uz potrese i nesigurna gospodarska kretanja u pandemiji. No, pandemija je ipak dovela do laganog pada prodaje nekretnina.

Pročitaj više

Hrvati trebaju osvijestiti da je osiguranje imovine ulaganje, a ne trošak

Dovoljno je samo nekoliko minuta da ono što se mukotrpno gradi godinama u trenutku nestane. Dokaz za to je serija potresa u 2020. godini koja je uzdrmala središnju Hrvatsku, a prije nekoliko godina Hrvati su se susreli i s velikim požarima, poplavama i bujicama koje su prouzročile multimilijunske štete na imovini građana diljem Hrvatske. Prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu europske ljestvice u posjedovanju nekretnina. Točnije, skoro 90 posto Hrvata su vlasnici barem jedne. Međutim, usprkos velikim štetama, kad je u pitanju osiguranje imovine nalazimo se na dnu europske ljestvice. Svijest o osobnoj odgovornosti Hrvata i dalje je niska, iako je prosječna premija osiguranja imovine u nas tri do četiri puta manja od europskog prosjeka. Nives Grgurić voditeljica je pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje, nacionalnog ureda za osiguranje koji u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje. Razlog za navedene statistike vidi u niskom stupnju svijesti građana o potrebi za osiguranjem općenito, ali i u činjenici da dio njih uopće nema svijest o značenju svog vlasništva. - Nedovoljno se višestambenih zgrada osigurava u građevinskom dijelu, pogotovo od potresa. Tu spadaju zajednički prostori zgrada poput šupa i tavana, stubišta, temelja i podrumskih zidova, ugrađene instalacije te svi ugrađeni uređaji. Vlasnici stanova nemaju osjećaj da su upravo oni suvlasnici i tih dijelova zgrada. Kada nastupi neka elementarna nepogoda, mnogi naši građani očekuju pomoć države, što nije realno i što je pokazatelj odsutnosti svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastitu imovinu – komentira Nives Grgurić. Hrvatska premija manja od europskog prosjeka Potres je, doduše, samo jedan od rizika koji mogu oštetiti ili uništiti imovinu te prouzročiti velike troškove vlasnicima ako nemaju zaštitu osiguranja. Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim zemljama Europe posebno zabrinjava, budući da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi. Naime, za osiguranje imovine prosječna premija po stanovniku Europske unije je 174 eura, a u Hrvatskoj samo 51 eura po stanovniku.   - Primjetan je trend sklapanja ugovora o osiguranju imovine. Premda se radi o nesretnom događaju koji za mnoge ima iznimno teške posljedice, vjerojatno će potres kao negativna motivacija potaknuti građane da dodatno razmisle o mogućnosti štetnih događaja u svom životu i poslovanju te da u budućnosti aktivnije promišljaju o odnosu ulaganja u osiguranje te potencijalnih troškova šteta – nadodaje Nives Grgurić. Upravo u snažnim potresima koji su pogodili Zagreb te Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, osiguratelji su brzo i efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili značajne iznose osigurnine (preko 55 milijuna EUR) u zakonskim rokovima. Osiguranje kao ulaganje, a ne trošak Prema istraživanju Ipsos Pulsa, više od 65 posto građana značajno precjenjuje iznos potreban za kompletno osiguranje prosječnog stana. Naime, za cijenu prosječnog stana od 60 m2 u Zagrebu godišnja premija iznosi oko 1.000 kuna. Iako premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj vrlo blago raste posljednjih deset godina, taj rast i apsolutna vrijednost su još uvijek daleko ispod europskog prosjeka. - Svakako da viši životni standard utječe na kupovnu moć. Međutim, u državama EU-a i građani manjih primanja od Hrvatske puno više izdvajaju za osiguranje jer je viši stupanj svijesti o važnosti osiguranja i drugačije je poimanje osiguranja. Osiguranje je prvenstveno ulaganje, a ne trošak. Svijest o osiguranju imovine u Republici Hrvatskoj je još uvijek vrlo niska. Penetracija i gustoća osiguranja pokazuju nedostatnost osiguranja imovine u odnosu na druge europske države – komentira Grgurić. Ljubica Caren, umirovljenica s adresom u zagrebačkom Čučerju osjetila je posljedice manjka osiguranja imovine jer joj je nekretnina stradala u potresu i štete su velike.   – Razmišljala sam da nakon potresa osiguram nekretninu jer sam svjesna da je imovinsko osiguranje korisna investicija. Susjedi je za vrijeme potresa stradao dimnjak, i njezino osiguranje je platilo sve troškove. Ove nove kuće imaju i puno uloženih investicija pa im je svakako isplativo osigurati nekretninu – zaključuje Ljubica Caren. Liljana Pušić je knjigovotkinja koja posjeduje nekretninu u Kašini te je već dvadeset godina korisnik imovinskog osiguranja. - Sad smo čak i pojačali policu otkako je bio potres. Naša kuća ima tri osigurane etaže, na dvije smo osigurali i pokretnine. Osiguranje pokriva i potres. Ljudi u Hrvatskoj nažalost nemaju naviku osiguravati kuću i nemarni su. Ne brinu o svojim nekretninama, a većina ih je i naslijedila. Ako nećeš ulagati, odričeš se mnogih stvari, a nama je osiguranje nekretnine bitno. Ima ljudi kojima nije. Međutim mi zato mirnije spavamo – komentira stanovnica Kašine. Pitanje individualne, ali i društvene odgovornosti Tri su osnovna elementa osiguranja stambene imovine koje građani Republike Hrvatske moraju imati na umu, pa tako i kod osiguranja od potresa. Vlasnici stanova mogu osigurati pokretnine, tj. stvari u svom stanu poput televizora ili namještaja i građevinski dio. Treći dio koji mogu osigurati, odnosno zajednički dijelovi višestambene zgrade kao što su stubište, krov ili podrum, suvlasnici s upraviteljem zgrade ugovaraju zasebno. - Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete te u kratkom roku imovina osiguranika vraća se u prvobitno stanje. Međutim, najvažnije je dobro se upoznati s uvjetima osiguranja koje se sklapa za pojedini slučaj te biti svjestan za što plaćamo premiju osiguranja, odnosno što točno ona pokriva u slučaju štetnog događaja. Osiguravateljske kuće nude mnoge proizvode različitih profila te je potrebno pronaći onaj koji najbolje odgovara individualnim osobnim ili poslovnim potrebama – komentira Nives Grgurić. Prednosti osiguranja imovine ima mnogo. Osim što osigurava sigurnu egzistenciju neovisnu od nekontroliranih utjecaja, pruža i mogućnosti upravljanja svim rizicima, nadodaje Grgurić. - Svrha imovinskih osiguranja je povećanje ekonomske stabilnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini. Osiguranje ujedno ostvaruje važne društvene funkcije jer, što je veća zastupljenost osiguranja, to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima, primjerice kao kod požara i poplava – komentira voditeljica pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), Nives Grgurić. Financijska pismenost od ključne važnosti Činjenica je da izostanak osiguranja može dovesti građane u ozbiljne probleme, bilo u životnom ili poslovnom smislu, a na njihove odluke itekako utječe financijska pismenost građana. Ona je potrebna kako bi stanovnici Hrvatske lakše mogli donositi utemeljene odluke o financijskim proizvodima i uslugama, pa tako i o osiguranju imovine. Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) od 2015. godine provode aktivnosti s ciljem afirmacije i popularizacije financijske pismenosti građana, a posebice mladih. Projekt se provodi u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača, a u izradi je i Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Zajednički projekt financijske pismenosti 2021. društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje, uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, kruna je dugogodišnjeg rada  na podizanju svijesti mladih o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. Financijska pismenost je bitna kako bi građani mogli donijeti prave odluke za dobrobit njih samih i njihove imovine te kako bi se podigla opća razina svijesti o osobnoj odgovornosti. Izvor:Vecernjilist.hr  

Pročitaj više

Bravarija Piljek - Kako odabrati sef?

Sigurno ste se nekada zapitali kako odabrati sef po mjeri, te treba li Vam uopće sef? Razgovarali smo s Dejanom Piljekom te Vam donosimo njegove zaključke i dojmove

Pročitaj više

Pao je interes za APN kredite

Unatoč izdašnom subvencioniranju države, interes za APN ove je godine manji nego lani. Naime, u proljeće 2020. godine u mjesec dana, unatoč lockdownu i tada izuzetno neizvjesnoj situaciji s COVID-19 u APN je stiglo 3681 zahtjev za subvencijom kredita, dok je ove godine, u trenutku kada ipak vlada određeni optimizam da se epidemiji (nadamo se) nazire kraj, za subvencije apliciralo 3459 kupaca. Razlika u broju prijava još je veća usporedi li se s prošlogodišnjim jesenskim rokom, kada je APN zaprimio čak 4651 zahtjev. Stanje na nekretninskom tržištu dobro oslikavaju i podaci o novodobrenim stambenim kreditima – unatoč lanjskom rastu cijena nekretnina, broj novoodobrenih stambenih kredita u 2020. godini, prema podacima HNB-a (izuzmu li se reprogrami) povećao se samo 2,5 posto, s 12,1 na 12,4 milijarde kuna.   Razloge smanjene navale na subvencije, smatraju poznavatelji nekretninskog tržišta, ponajviše leže u rastu cijena nekretnina zbog čega su mnogi kupci odgodili investiciju u nekretninu. No, stav 'wait and see' zauzeli su i prodavatelji, koji za sada uglavnom ne spuštaju cijene nekretnina, iako je potražnja, sudeći po broju prodanih nekretnina lani pala u cijeloj Hrvatskoj, a u Zagrebu se pad potražnje događa već treću godinu zaredom.   Najveći pad potražnje doživio je Centar grada, najvjerojatnije kao posljedice potresa, zbog čega su se kupci okrenuli novijim nekretninama u drugim dijelovima Zagreba. Da su Centar, Gornji Grad i Medveščak izgubili na privlačnosti pokazuju i podaci s Njuškala o povećanoj ponudi stanova u tim kvartovima. Prije korone i potresa, u travnju 2019. godine, na toj najpopularnijoj tražilici za nekretnine u ta tri zagrebačka kvarta bilo je oglašeno 2000 stanova, a sada se u ponudi nalazi njih čak 3000. Usporedbe radi, na Njuškalu je trenutno oglašeno oko 10 tisuća stanova u cijelom Zagrebu. Određene korekcije cijena u centru Zagreba ipak su vidljive u zadnje vrijeme, pa tako prema podacima Njuškala, tražene su cijene u tom dijelu grada pale u zadnjih godinu dana za 100 eura po četvornom metru. Što će se dalje događati sa cijenama stambenih nekretnina nije nimalo jednostavno prognozirati jer su neizvjesna makroekonomska kretanja, a ona pak trenutno uvelike ovise o epidemiološkoj situaciji. Također, puno je nepoznanica i oko predstojeće turističke sezone. Odgovore na ova pitanja vjerojatno će biti lakše dati na jesen, kada bude jasnija ovogodišnja turistička bilanca. Jedino što je za sada sigurno je da ove godine neće biti jesenskog kruga APN-a pa će svi koji su računali na subvenciju države kako bi riješili stambeno pitanje morati pričeti proljeće 2022. godine. Izvor: Lider media

Pročitaj više

Trendovi u kupnji nekretnina u Hrvatskoj 2021.

Kupnja nekretnine u Hrvatskoj smatra se dobrom investicijom za mnoge strane državljane.

Pročitaj više

Novi fokus uredskih prostora

Poimanje ureda se u današnje, pandemijsko vrijeme znatno izmijenilo u odnosu na period do prije svega godinu dana. Razdoblje izolacije pokazalo nam je kako je zahvaljujući tehnologiji rad od doma lako provediv. No, pokazalo nam je i da je ured kao mjesto okupljanja svih zaposlenika i dalje itekako potreban te koji su to elementi koji ga čine nužnim za rast kako pojedinaca tako i kompanije.

Pročitaj više

Promjene u uvjetima ugovora o najmu? Startupovi vode!

Eksplozija rada na daljinu, pojava flex-officea, nova organizacija prostora: mjesto ureda u ekonomiji nakon Covid-19 očito se dovodi u pitanje. Hipoteza o direktnom napuštanju njegove uporabe od strane tvrtki očito nema smisla. Pročitajte više!

Pročitaj više

Cookie settings icon

This site uses cookies to store information on your computer.

Some of these cookies are essential, while others help us to improve your experience by providing insights into how the site is being used.


Necessary Cookies

Necessary cookies enable core functionality such as page navigation and access to secure areas. The website cannot function properly without these cookies, and can only be disabled by changing your browser preferences.