Recite nam ukratko nešto o Uniqa osiguranju, koliko dugo ste zastupljeni na tržištu RH?

UNIQA osiguranje d.d. dio je UNIQA grupe, jedne od vodećih osigurateljnih grupa u Austriji i Srednjoj i Istočnoj Europi. UNIQA u Hrvatskoj posluje već 21 godinu te je reosigurana unutar UNIQA Grupe i kod prvoklasnih svjetskih reosiguratelja: Axa Corporate Solutions Reinsurance Co, Lloyds, Munich Re, Swiss Re i drugih. UNIQA u svojoj ponudi ima sve vrste životnih i neživotnih osiguranja za fizičke i pravne osobe i posvećena je uvođenju novih tehnoloških rješenja, usavršavanju poslovnih procesa te kvalitetnoj i brzoj isplati šteta. Naša poslovna strategija prati krovnu UNIQA 3.0 strategiju UNIQA Grupe koja se manifestira zajedničkim ciljem – omogućiti klijentima sigurniji, duži i bolji život.

Zašto je važno osigurati našu imovinu?

Imovinu je važno osigurati zbog različitih rizika koji mogu nanijeti veliku materijalnu štetu koja može ugroziti financijsku stabilnost vlasnika nekretnine, bilo da je riječ o privatnoj osobi ili poslovnoj djelatnosti. Nedavni potresi, prvo u Zagrebu a kasnije i u Petrinji, Sisku i okolici ukazali su na velik nesrazmjer između osigurane i stradale imovine zbog čega velik teret sanacije, uz vlasnike koji je nisu osigurali, mora snositi država i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Razorni potres mnoge je potaknuo na razmišljanje o osiguranju svojih domova i poslovnih prostora i otvorio mnoga druga pitanja, poput, primjerice, osiguranja zgrada koja ne pokrivaju osiguranje kućanstava već samo zajedničke dijelove zgrade te osiguranja od potresa, koji nije u osnovnim pokrićima već se ugovara kao dopunsko pokriće.

Prirodne nas nepogode najsnažnije podsjećaju da se takve štete ne događaju samo „nekom drugom“, i da je pitanje vremena kad se tako nešto može dogoditi svakome od nas. Sjetimo se samo poplave u Gunji 2014. godine, vatrene stihije koja je 2017. godine opustošila splitska predgrađa ili olujnog nevremena u Zagrebu u svibnju 2019. Zbog katastrofalnih posljedica prirodnih nepogoda, ali i brojnih drugih rizika – od nepažnjom izazvanih katastrofa do provale i krađe – osiguranje imovine trebalo bi postati pravilo, a ne iznimka.

U Hrvatskoj po pitanju svijesti o osiguranju imovine sporo napredujemo što dokazuje i podatak da premija osiguranja imovine u proteklih 10 godina bilježi tek vrlo blagi trend rasta pa je tako u 2018. godini iznosila 44 eura po stanovniku što je gotovo četiri puta manje od EU prosjeka koji je iste godine iznosio 168 eura po stanovniku. Prošle godine iznosila je 48 eura po stanovniku.

Koja su osnovna načela osiguranja imovine? Pod pitanjem osnovna načela imovine, mislio sam da nam nešto više kažete o načelu obeštećenja, odnosno nešto više o nadosiguranju, podosiguranju i dvostrukom osiguranju.

Sklapanjem ugovora o osiguranju imovine rizik od eventualnih posljedica štetnih događaja prenosi se na osiguratelja, što ugovarateljima osiguranja omogućava da lakše prebrode štetne događaje koji se vrlo često ne mogu niti predvidjeti niti prevenirati.

Prilikom ugovaranja osiguranja imovine ističe se jedno od temeljnih načela imovinskih osiguranja, a to je načelo naknade štete prema kojem naknada iz osiguranja ne može biti veća od stvarne štete koju je osiguranik pretrpio. Primjerice, ako je vrijednost predmeta 20.000 kuna i osiguran je na 20.000 kuna, a šteta je procijenjena na 19.000 kuna, naknada za štetu ne može biti veća od stvarne štete – 19.000 kuna.

Nadosiguranje znači da je iznos na koji je imovina osigurana veći od njene stvarne vrijednosti dok je kod podosiguranja situacija obrnuta: iznos osiguranja je manji od stvarne vrijednosti imovine. Kako bi se izbjegli kasniji prijepori oko naknade štete, važno je da osiguranik ugovori stvarnu vrijednost svoje imovine, o čemu se uvijek može i treba posavjetovati sa zastupnikom koji će mu objasniti kako se ta vrijednost utvrđuje i što treba poduzeti ako se tijekom trajanja ugovora o osiguranju vrijednost osigurane imovine promijeni.

Dvostruko osiguranje znači da je isti predmet od istih rizika osiguran kod više osiguratelja. Primjerice, zgrada je osigurana od požara kod dva različita osiguratelja. Osiguranik ima pravo tražiti naknadu od svakog osiguratelja ali ukupna naknada za štetu ne može biti veća od procijenjene štete na imovini.

Suosiguranje se primjenjuje kad se osigurava imovina koju zbog velikih rizika ne može osigurati samo jedan osiguratelj. Takva se imovina osigurava kod više osiguratelja koji dijele rizik i obvezuju se, u slučaju štete, isplatiti dio naknade za štetu.

Postoji li razlika kod osiguranja pokretne i nepokretne imovine?

Kod ugovaranja osiguranja ureda ili poslovnih prostora najprije treba provjeriti je li zgrada etažirana i postoji li stambeni upravitelj koji je dužan osigurati zajedničke dijelove zgrade. Zajednički dijelovi zgrade su nosivi konstruktivni zidovi, međukatna konstrukcija, dimnjaci, zajedničke prostorije, zajedničke instalacije i slično. Sve ostalo ne spada u zajedničke dijelove zgrade i treba se posebno osigurati jer svaki suvlasnik odgovara za svoju privatnu imovinu i u slučaju štete ona mu neće biti nadoknađena iz osiguranja kod stambenog upravitelja.

Ako zgrada nema stambenog upravitelja, onda se uz privatne prostorije treba osigurati cijela nekretnina. Prilikom ugovaranja osiguranja vlasnik treba procijeniti od kojih se rizika želi osigurati. I u ovom slučaju klijentima savjetujemo da nam se obrate za pomoć i savjet prije nego što ugovore policu kako bi bili upoznati sa svim detaljima i točno znali na što imaju pravo u slučaju štete.

Nekretnina se može osigurati samo od osnovnih požarnih rizika koji uz požar uključuju udar groma, oluju, tuču i sl. ali i od dopunskih rizika kao što su poplave, klizanja tla, izlijevanja vode iz vodovodnih cijevi i dr. Također treba razmisliti i o osiguranju od potresa i provalne krađe. Pokretnine se mogu osigurati od istih rizika kao i nekretnine, poput požara, potresa i provalne krađe ali i od rizika koje su svojstvene samim pokretninama, poput nezgode u pogonu, pogreški u rukovanju ili djelovanja električne energije. Pod pokretninama se smatraju, primjerice, namještaj, informatička oprema, strojevi i aparati i sl.

Koje police osiguranja biste preporučili vlasnicima poslovnih prostora?

Kod osiguranja obrta ili tvrtke uvijek je najbolje uzeti tzv. all risk policu, odnosno osiguranje od svih rizika. Ona pokriva uništenje, oštećenje ili nestanak osiguranih stvari (nekretnine, strojeve, opremu, zalihe i drugo), zbog nenadanih i iznenadnih događaja kao što su, primjerice, požar, poplava, oluja, ali i od svih drugih opasnosti. Takva polica pokriva i štetu zbog pogonskih zastoja, tj. prekida poslovanja, koji je posljedica uništenja, oštećenja ili nestanka osiguranih stvari.

Tvrtke ili obrti koji djelatnost obavljaju u poslovnim prostorima površine do 250 četvornih metara i kod kojih ukupna vrijednost opreme i zaliha ne prelazi 2 milijuna kuna mogu policu osiguranja – Poslovni paket - ugovoriti online, a veće tvrtke svoju imovinu mogu ugovoriti na upit.

U svakom slučaju, prije kupnje police osiguranja, dobro je obratiti se stručnjacima iz osiguravajućih kuća, koji će s klijentom složiti ponudu koja najbolje odgovara njegovim potrebama i pokriva sve potencijalne rizike.