Brzi zahtjev

Zatražite ponudu od odabranih ureda. Kliknite na sličicu kako biste dodali više ureda.

Odabrani uredi:
Nije odabran niti jedan ured.
(m2) (m2)

Filtriraj poslovne zgrade

Iznajmljivanje (€/m2/mjesec)

-

Uredski prostor (m2)

-

Workstation cost (db)

-

Broj radnih stanica

Articles - Hrvatska

Prosječna cijena kvadrata u Splitu iznad 3.000 eura

Prosječna cijena stana u Zagrebu u lipnju je iznosila 2200 eura po četvornom metru i, u odnosu na isti mjesec lani, rasla je 3,6 posto dok je u Splitu povećana 1,9 posto, na 3020 eura, pokazuje polugodišnji pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj tvrtke Colliers Hrvatska, Slovenija i BiH.

Pročitaj više

Dva faktora utječu na rast cijena nekretnina u Zagrebu

Zagreb je jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj stoga je bio idealan grad za iznajmljivanje dnevnih apartmana, ali i za visoke cijene nekretnina, naročito u središtu metropole

Pročitaj više

Cijena stambene novogradnje najviša u deset godina

Prosječna cijena kvadrata novogradnje u prvoj polovici 2021. godine dosegnula je za razinu cijele Hrvatske iznos od čak 13.385 kuna, što je nezabilježeno u posljednjih desetak godina.

Pročitaj više

Čini se da je rastu došao kraj: Zastoj na tržištu nekretnina

Uzletu na tržištu nekretnina nazire se kraj, kažu stručnjaci.

Pročitaj više

Apetiti vlasnika nekretnina ipak preveliki

Nekretnine su i dalje poželjna investicija, kako u Europi tako i u Republici Hrvatskoj. Osjeća se utjecaj pandemije na kupovnu moć ulagača, ali koja ne utječe na cijenu, koja i dalje uprosječeno raste. Negativno utječe prije svega na promet nekretninama, odnosno uzrok je smanjenju broja transakcija u cijeloj Hrvatskoj.

Pročitaj više

Hrvati trebaju osvijestiti da je osiguranje imovine ulaganje, a ne trošak

Dovoljno je samo nekoliko minuta da ono što se mukotrpno gradi godinama u trenutku nestane. Dokaz za to je serija potresa u 2020. godini koja je uzdrmala središnju Hrvatsku, a prije nekoliko godina Hrvati su se susreli i s velikim požarima, poplavama i bujicama koje su prouzročile multimilijunske štete na imovini građana diljem Hrvatske. Prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu europske ljestvice u posjedovanju nekretnina. Točnije, skoro 90 posto Hrvata su vlasnici barem jedne. Međutim, usprkos velikim štetama, kad je u pitanju osiguranje imovine nalazimo se na dnu europske ljestvice. Svijest o osobnoj odgovornosti Hrvata i dalje je niska, iako je prosječna premija osiguranja imovine u nas tri do četiri puta manja od europskog prosjeka. Nives Grgurić voditeljica je pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje, nacionalnog ureda za osiguranje koji u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje. Razlog za navedene statistike vidi u niskom stupnju svijesti građana o potrebi za osiguranjem općenito, ali i u činjenici da dio njih uopće nema svijest o značenju svog vlasništva. - Nedovoljno se višestambenih zgrada osigurava u građevinskom dijelu, pogotovo od potresa. Tu spadaju zajednički prostori zgrada poput šupa i tavana, stubišta, temelja i podrumskih zidova, ugrađene instalacije te svi ugrađeni uređaji. Vlasnici stanova nemaju osjećaj da su upravo oni suvlasnici i tih dijelova zgrada. Kada nastupi neka elementarna nepogoda, mnogi naši građani očekuju pomoć države, što nije realno i što je pokazatelj odsutnosti svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastitu imovinu – komentira Nives Grgurić. Hrvatska premija manja od europskog prosjeka Potres je, doduše, samo jedan od rizika koji mogu oštetiti ili uništiti imovinu te prouzročiti velike troškove vlasnicima ako nemaju zaštitu osiguranja. Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim zemljama Europe posebno zabrinjava, budući da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi. Naime, za osiguranje imovine prosječna premija po stanovniku Europske unije je 174 eura, a u Hrvatskoj samo 51 eura po stanovniku.   - Primjetan je trend sklapanja ugovora o osiguranju imovine. Premda se radi o nesretnom događaju koji za mnoge ima iznimno teške posljedice, vjerojatno će potres kao negativna motivacija potaknuti građane da dodatno razmisle o mogućnosti štetnih događaja u svom životu i poslovanju te da u budućnosti aktivnije promišljaju o odnosu ulaganja u osiguranje te potencijalnih troškova šteta – nadodaje Nives Grgurić. Upravo u snažnim potresima koji su pogodili Zagreb te Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, osiguratelji su brzo i efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili značajne iznose osigurnine (preko 55 milijuna EUR) u zakonskim rokovima. Osiguranje kao ulaganje, a ne trošak Prema istraživanju Ipsos Pulsa, više od 65 posto građana značajno precjenjuje iznos potreban za kompletno osiguranje prosječnog stana. Naime, za cijenu prosječnog stana od 60 m2 u Zagrebu godišnja premija iznosi oko 1.000 kuna. Iako premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj vrlo blago raste posljednjih deset godina, taj rast i apsolutna vrijednost su još uvijek daleko ispod europskog prosjeka. - Svakako da viši životni standard utječe na kupovnu moć. Međutim, u državama EU-a i građani manjih primanja od Hrvatske puno više izdvajaju za osiguranje jer je viši stupanj svijesti o važnosti osiguranja i drugačije je poimanje osiguranja. Osiguranje je prvenstveno ulaganje, a ne trošak. Svijest o osiguranju imovine u Republici Hrvatskoj je još uvijek vrlo niska. Penetracija i gustoća osiguranja pokazuju nedostatnost osiguranja imovine u odnosu na druge europske države – komentira Grgurić. Ljubica Caren, umirovljenica s adresom u zagrebačkom Čučerju osjetila je posljedice manjka osiguranja imovine jer joj je nekretnina stradala u potresu i štete su velike.   – Razmišljala sam da nakon potresa osiguram nekretninu jer sam svjesna da je imovinsko osiguranje korisna investicija. Susjedi je za vrijeme potresa stradao dimnjak, i njezino osiguranje je platilo sve troškove. Ove nove kuće imaju i puno uloženih investicija pa im je svakako isplativo osigurati nekretninu – zaključuje Ljubica Caren. Liljana Pušić je knjigovotkinja koja posjeduje nekretninu u Kašini te je već dvadeset godina korisnik imovinskog osiguranja. - Sad smo čak i pojačali policu otkako je bio potres. Naša kuća ima tri osigurane etaže, na dvije smo osigurali i pokretnine. Osiguranje pokriva i potres. Ljudi u Hrvatskoj nažalost nemaju naviku osiguravati kuću i nemarni su. Ne brinu o svojim nekretninama, a većina ih je i naslijedila. Ako nećeš ulagati, odričeš se mnogih stvari, a nama je osiguranje nekretnine bitno. Ima ljudi kojima nije. Međutim mi zato mirnije spavamo – komentira stanovnica Kašine. Pitanje individualne, ali i društvene odgovornosti Tri su osnovna elementa osiguranja stambene imovine koje građani Republike Hrvatske moraju imati na umu, pa tako i kod osiguranja od potresa. Vlasnici stanova mogu osigurati pokretnine, tj. stvari u svom stanu poput televizora ili namještaja i građevinski dio. Treći dio koji mogu osigurati, odnosno zajednički dijelovi višestambene zgrade kao što su stubište, krov ili podrum, suvlasnici s upraviteljem zgrade ugovaraju zasebno. - Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete te u kratkom roku imovina osiguranika vraća se u prvobitno stanje. Međutim, najvažnije je dobro se upoznati s uvjetima osiguranja koje se sklapa za pojedini slučaj te biti svjestan za što plaćamo premiju osiguranja, odnosno što točno ona pokriva u slučaju štetnog događaja. Osiguravateljske kuće nude mnoge proizvode različitih profila te je potrebno pronaći onaj koji najbolje odgovara individualnim osobnim ili poslovnim potrebama – komentira Nives Grgurić. Prednosti osiguranja imovine ima mnogo. Osim što osigurava sigurnu egzistenciju neovisnu od nekontroliranih utjecaja, pruža i mogućnosti upravljanja svim rizicima, nadodaje Grgurić. - Svrha imovinskih osiguranja je povećanje ekonomske stabilnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini. Osiguranje ujedno ostvaruje važne društvene funkcije jer, što je veća zastupljenost osiguranja, to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima, primjerice kao kod požara i poplava – komentira voditeljica pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), Nives Grgurić. Financijska pismenost od ključne važnosti Činjenica je da izostanak osiguranja može dovesti građane u ozbiljne probleme, bilo u životnom ili poslovnom smislu, a na njihove odluke itekako utječe financijska pismenost građana. Ona je potrebna kako bi stanovnici Hrvatske lakše mogli donositi utemeljene odluke o financijskim proizvodima i uslugama, pa tako i o osiguranju imovine. Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) od 2015. godine provode aktivnosti s ciljem afirmacije i popularizacije financijske pismenosti građana, a posebice mladih. Projekt se provodi u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača, a u izradi je i Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Zajednički projekt financijske pismenosti 2021. društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje, uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, kruna je dugogodišnjeg rada  na podizanju svijesti mladih o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. Financijska pismenost je bitna kako bi građani mogli donijeti prave odluke za dobrobit njih samih i njihove imovine te kako bi se podigla opća razina svijesti o osobnoj odgovornosti. Izvor:Vecernjilist.hr  

Pročitaj više

Intervju s Mirelom Marović Omerzu, osnivačicom BIZkoshnica coworking prostora u Zagrebu

Možete li nam reći nešto više o Vašem coworking uredu? BIZkoshnica je jedan od prvih coworking prostora u Hrvatskoj. Otvoren je u jesen 2015. godine te je od tada dom i mjesto za rad, sastanke, druženja i evente zajednici od stotinjak mikropoduzetnika, freelancera, članova i zaposlenika udruga, profesionalaca širokog spektra zanimanja, odnosno naših kreativnih stanara. Specifičnosti BIZkoshnice su njena atraktivna lokaciju u centru grada na zagrebačkom Britancu, ugodna i poticajna atmosfera i profesionalno uređen prostor koji zadovoljava sve zahtjeve današnjih digitalnih i mobilnih poduzetnika te tim poslovnih savjetnika i mentora koji stoji na usluzi članovima zajednice u realizaciji njihovih poslovnih ideja i razvoju biznisa. Dakle, BIZkoshnica nudi puno više od same uredske i komunikacijske infrastrukture, to je mjesto gdje dijelimo prostor, znanje i ideje i njegujemo vrijednosti otvorenosti, fleksibilnosti, pristupačnosti i održivosti. Definicija coworkinga koju preferiramo je rad nezavisnih pojedinaca i tvrtki iz različitih područja djelovanja u zajedničkom dijeljenom prostoru, koji se temelji na međusobnoj suradnji i umrežavanju, a potiče rast i razvoj svakog korisnika i njegovog biznisa uz podršku coworking tima i zajednice. Kako se kriza s pandemijom odrazila i kako će se odraziti na coworking koncepciju koja je bila u usponu? Budući da smo se zadnjih nekoliko godina navikli na stalni i kontinuirani rast potražnje za coworking uslugama, kriza nas je poprilično uzdrmala kao i većinu industrija, a posebno uslužnih djelatnosti, ali nam je i pomogla da se ponovno probudimo i resetiramo. Globalna pandemija uzrokovala je i ubrzala neminovnu promjenu načina rada u smjeru rada na daljinu i rada od kuće. Ljudi su tu promjenu nakon prvotnog šoka, objeručke prihvatili, ali se pokazalo da home office ima i puno nedostataka. Većina ljudi kod kuće nema adekvatne uvjete za rad, osjećaju se izolirano, imaju mnoštvo distrakcija kojima su okruženi, od kućanskih poslova, djece, kućnih ljubimaca što sve utječe na smanjenje produktivnosti, nedostatak fokusa, šteti mentalnom zdravlju ljudi te rad od kuće ne predstavlja dugoročno rješenje. Zahvaljujući fleksibilnim uvjetima korištenja, a istovremeno zadovoljavajući sve zdravstvene, sigurnosne i socijalne mjere jedno od mogućih rješenja za poduzetnike kao i korporativne zaposlenike koji tijekom pandemije ne mogu koristiti urede svoje kompanije je korištenje coworking prostora. Npr. umjesto da timovi zaposlenika rade od kuće u neadekvatnim uvjetima u tjednu kad nisu u uredu mogu koristiti coworking prostor. U prilog korištenju coworking prostora ide i ubrzana digitalizacija i digitalna transformacija kojoj je u mnogim sektorima pandemija pogodovala te činjenica da je sve više zaposlenika postalo neovisno o mjestu rada (workplace independent). Postaje opći trend rast remote workera kojima nije nužan fizički boravak u kompaniji za koju rade. Već sada u svijetu oko 40% ukupne radne snage su freelanceri ili samozaposleni, a s druge strane su procjene da će do 2030. godine biti 1 milijarda digitalnih nomada globalno. Sve spomenute promjene utjecat će na to da će kompanije postupno smanjivati svoje uredske prostore što će povećati potražnju i potrebu za alternativnim mjestima za rad te će potražnja za coworking prostorima rasti. Stoga sam optimistična kad je u pitanju perspektiva coworking prostora generalno, međutim bit će potrebno jako dobro pratiti i osluškivati potrebe korisnika kako bi im se postojeći koncepti mogli prilagoditi na najbolji mogući način, no fleksibilnost je jedna od značajki i prednosti coworkinga. Mnogi kreativci i tvrtke iz različitih industrija rade na jednom mjestu gdje mogu razmjenjivati iskustva, ali i uštedjeti na režijama. Po vašem mišljenju koje su prednosti rada iz coworking ureda? Postoji cijeli niz prednosti. Već spomenuto eliminiranje osjećaja izoliranosti kod rada od kuće, rad u profesionalnom i reprezentativnom prostoru, koji je cjenovno puno prihvatljiviji od iznajmljivanja vlastitog ureda i plaćanja svih uredskih troškova, poticanje kreativnosti i inovativnosti, dakako i povećanje produktivnosti, zatim dolazak do novih poslovnih prilika i suradnika te nebrojenih mogućnosti suradnje i networkinga, neformalni transferi znanja i vještina uz kavu, zajednički ručak i druženje. Volim istaknuti da boravkom i radom u coworking prostoru vam se često otvore neka vrata i dolazite do poslovnih prilika i projekata i ljudi koje inače vrlo vjerojatno ne biste sreli. Dobivanje brzog feedbacka kolega coworkera i ideja za rješavanje nekog poslovnog izazova je također često neprocjenjivo. U coworkingu svjedočimo svakodnevnom osobnom i profesionalnom razvoju članova zajednice, što dovodi i do jačanja profesionalne konkuretnosti svakog člana i bolje kvalitete života radi odvajanja privatnog od poslovnog prostora te jačanja zadovoljstva i osjećaja sreće i uspjeha. Možete li nam objasniti razliku između HUB-a, Open Space Ureda i Coworking ureda? Vjerujem da je dosta ljudi zbunjeno terminologijom vezanom za različite vrste dijeljenih uredskih prostora s kojom se susrećemo pa ću nastojati pojasniti. HUB označava mjesto koje okuplja mnogo ljudi te može uključivati fizičko mjesto, ali može označavati samo neko središnje događanje. U coworking terminologiji se koristi za prostore koji nude uredske i druge usluge korisnicima. Open Space ured je vrsta ureda u kojem više ljudi, najčešće zaposlenika jedne kompanije radi u jednom zajedničkom otvorenom prostoru, dok u coworking prostorima korisnici koji ne moraju nužno pripadati istom timu ili kompaniji mogu dijeliti open space ured odnosno radni stol u jednom zajedničkom otvorenom prostoru. Coworking kao jedan od derivata 'ekonomije dijeljenja' označava uredski prostor i zajednicu koja dijeli taj prostor i istovremeno dijeli znanje i ostale resurse. Coworking prostor nudi potpuno opremljene fiksne i fleksibilne radne stanice organizirane u radnim zonama otvorenog ili zatvorenog tipa, može nuditi i zasebne urede, zatim prostor za održavanje evenata za članove kao i za vanjske klijente od soba za sastanke, radionice, predavanja te dvorana za veća događanja, lounge prostora, kuhinje s barom… Coworking prostori nude kratkoročne i dugoročne coworking pakete ovisno o potrebama korisnika. Postoji mnogo vrsta coworking prostora od luksuznih, full service coworking prostora lociranih u urbanim središtima, do ruralnih coworkinga. Također postoje nišni coworking prostori specijalizirani za pojedinu vrstu korisnika kao npr. za žene poduzetnice, za obitelji, za IT industriju, za kuhare, za digitalne nomade, za makere odnosno prostori za stvaranje te postoje coliving prostori, koji osim prostora za rad svojoj zajednici nude i smještajne kapacitete. Svaki od tih prostora odlikuje se specifičnim dizajnom i razinom opremljenosti. Dali su se Vaši korisnici vratili u Vaš Coworking ured? Većina naših članova se vratila u BIZkoshnicu nakon lockdowna i potresa, zato što im je potreban prostor za rad i moraju nastaviti sa svojim poslovima na najbolji mogući način. Budući da se naši članovi bave uglavnom digitalnim zanimanja, u samom obavljanju posla nema prevelikih promjena u odnosu na vrijeme prije pandemije, osim što smo prostor prilagodili 'novom normalnom' i pridržavamo se svih propisanih epidemioloških mjera. Nakon poduže stanke opet su se u prostoru počeli održavati sastanci i manja događanja, a jedna od većih promjena je da se osim događanja uživo, istovremeno održavaju tzv. hibridna događanja, koja se osim za sudionike koji su fizički prisutni prenose i digitalno putem streaminga i dostupni su internetskoj publici koja nije prisutna na samom događanju. Kako vidite svjetsku ekonomiju nakon pandemije, poznato je da u Hrvatskoj ima puno digitalaca. Vjerujete li da će se taj broj povećati? Globalizacija i liberalizacija tržišta s razvojem tehnologije omogućile su razvoj digitalnih zanimanja i 'novog' načina rada. Sama pandemija je dodatno ubrzala taj trend tako da umjetnici, kreativci, programeri, marketinški stručnjaci, poslovni savjetnici i mnogi drugi mogu pružati usluge širom svijeta. Hrvatska je s obzirom na svoju geografsku poziciju, prirodne i kulturne ljepote jako lijepo mjesto za život tako da prednosti života kod nas, a rada za klijente iz cijelog svijeta zvuče jako primamljivo ne samo Hrvatima nego i mnogim digitalnim nomadima iz različitih zemalja. Tome u prilog ide i radna viza za digitalne nomade koja je uvedena tako da očekujemo velik broj digitalnih nomada u Hrvatskoj. Šarm digitalnih nomada, poput slobode i autonomije, krije se i u mjestu za rad, odnosno coworking prostorima koji su danas dostupni svima. U coworking uredima stranci i lokalci se međusobno upoznaju, surađuju, doprinose i to je taj predivni začarani krug coworkinga i razmjene znanja i iskustva na dobrobit društva i zajednice koji jako volimo i živimo svakodnevno u BIZkoshnici

Pročitaj više

Pao je interes za APN kredite

Unatoč izdašnom subvencioniranju države, interes za APN ove je godine manji nego lani. Naime, u proljeće 2020. godine u mjesec dana, unatoč lockdownu i tada izuzetno neizvjesnoj situaciji s COVID-19 u APN je stiglo 3681 zahtjev za subvencijom kredita, dok je ove godine, u trenutku kada ipak vlada određeni optimizam da se epidemiji (nadamo se) nazire kraj, za subvencije apliciralo 3459 kupaca. Razlika u broju prijava još je veća usporedi li se s prošlogodišnjim jesenskim rokom, kada je APN zaprimio čak 4651 zahtjev. Stanje na nekretninskom tržištu dobro oslikavaju i podaci o novodobrenim stambenim kreditima – unatoč lanjskom rastu cijena nekretnina, broj novoodobrenih stambenih kredita u 2020. godini, prema podacima HNB-a (izuzmu li se reprogrami) povećao se samo 2,5 posto, s 12,1 na 12,4 milijarde kuna.   Razloge smanjene navale na subvencije, smatraju poznavatelji nekretninskog tržišta, ponajviše leže u rastu cijena nekretnina zbog čega su mnogi kupci odgodili investiciju u nekretninu. No, stav 'wait and see' zauzeli su i prodavatelji, koji za sada uglavnom ne spuštaju cijene nekretnina, iako je potražnja, sudeći po broju prodanih nekretnina lani pala u cijeloj Hrvatskoj, a u Zagrebu se pad potražnje događa već treću godinu zaredom.   Najveći pad potražnje doživio je Centar grada, najvjerojatnije kao posljedice potresa, zbog čega su se kupci okrenuli novijim nekretninama u drugim dijelovima Zagreba. Da su Centar, Gornji Grad i Medveščak izgubili na privlačnosti pokazuju i podaci s Njuškala o povećanoj ponudi stanova u tim kvartovima. Prije korone i potresa, u travnju 2019. godine, na toj najpopularnijoj tražilici za nekretnine u ta tri zagrebačka kvarta bilo je oglašeno 2000 stanova, a sada se u ponudi nalazi njih čak 3000. Usporedbe radi, na Njuškalu je trenutno oglašeno oko 10 tisuća stanova u cijelom Zagrebu. Određene korekcije cijena u centru Zagreba ipak su vidljive u zadnje vrijeme, pa tako prema podacima Njuškala, tražene su cijene u tom dijelu grada pale u zadnjih godinu dana za 100 eura po četvornom metru. Što će se dalje događati sa cijenama stambenih nekretnina nije nimalo jednostavno prognozirati jer su neizvjesna makroekonomska kretanja, a ona pak trenutno uvelike ovise o epidemiološkoj situaciji. Također, puno je nepoznanica i oko predstojeće turističke sezone. Odgovore na ova pitanja vjerojatno će biti lakše dati na jesen, kada bude jasnija ovogodišnja turistička bilanca. Jedino što je za sada sigurno je da ove godine neće biti jesenskog kruga APN-a pa će svi koji su računali na subvenciju države kako bi riješili stambeno pitanje morati pričeti proljeće 2022. godine. Izvor: Lider media

Pročitaj više

Cookie settings icon

This site uses cookies to store information on your computer.

Some of these cookies are essential, while others help us to improve your experience by providing insights into how the site is being used.


Necessary Cookies

Necessary cookies enable core functionality such as page navigation and access to secure areas. The website cannot function properly without these cookies, and can only be disabled by changing your browser preferences.