Articles - Zagreb

Unatoč pandemiji, cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu

U Hrvatskoj cijene stambenih kvadrata i dalje rastu. I uz potrese i nesigurna gospodarska kretanja u pandemiji. No, pandemija je ipak dovela do laganog pada prodaje nekretnina.

Pročitaj više

Intervju s Mirelom Marović Omerzu, osnivačicom BIZkoshnica coworking prostora u Zagrebu

Možete li nam reći nešto više o Vašem coworking uredu? BIZkoshnica je jedan od prvih coworking prostora u Hrvatskoj. Otvoren je u jesen 2015. godine te je od tada dom i mjesto za rad, sastanke, druženja i evente zajednici od stotinjak mikropoduzetnika, freelancera, članova i zaposlenika udruga, profesionalaca širokog spektra zanimanja, odnosno naših kreativnih stanara. Specifičnosti BIZkoshnice su njena atraktivna lokaciju u centru grada na zagrebačkom Britancu, ugodna i poticajna atmosfera i profesionalno uređen prostor koji zadovoljava sve zahtjeve današnjih digitalnih i mobilnih poduzetnika te tim poslovnih savjetnika i mentora koji stoji na usluzi članovima zajednice u realizaciji njihovih poslovnih ideja i razvoju biznisa. Dakle, BIZkoshnica nudi puno više od same uredske i komunikacijske infrastrukture, to je mjesto gdje dijelimo prostor, znanje i ideje i njegujemo vrijednosti otvorenosti, fleksibilnosti, pristupačnosti i održivosti. Definicija coworkinga koju preferiramo je rad nezavisnih pojedinaca i tvrtki iz različitih područja djelovanja u zajedničkom dijeljenom prostoru, koji se temelji na međusobnoj suradnji i umrežavanju, a potiče rast i razvoj svakog korisnika i njegovog biznisa uz podršku coworking tima i zajednice. Kako se kriza s pandemijom odrazila i kako će se odraziti na coworking koncepciju koja je bila u usponu? Budući da smo se zadnjih nekoliko godina navikli na stalni i kontinuirani rast potražnje za coworking uslugama, kriza nas je poprilično uzdrmala kao i većinu industrija, a posebno uslužnih djelatnosti, ali nam je i pomogla da se ponovno probudimo i resetiramo. Globalna pandemija uzrokovala je i ubrzala neminovnu promjenu načina rada u smjeru rada na daljinu i rada od kuće. Ljudi su tu promjenu nakon prvotnog šoka, objeručke prihvatili, ali se pokazalo da home office ima i puno nedostataka. Većina ljudi kod kuće nema adekvatne uvjete za rad, osjećaju se izolirano, imaju mnoštvo distrakcija kojima su okruženi, od kućanskih poslova, djece, kućnih ljubimaca što sve utječe na smanjenje produktivnosti, nedostatak fokusa, šteti mentalnom zdravlju ljudi te rad od kuće ne predstavlja dugoročno rješenje. Zahvaljujući fleksibilnim uvjetima korištenja, a istovremeno zadovoljavajući sve zdravstvene, sigurnosne i socijalne mjere jedno od mogućih rješenja za poduzetnike kao i korporativne zaposlenike koji tijekom pandemije ne mogu koristiti urede svoje kompanije je korištenje coworking prostora. Npr. umjesto da timovi zaposlenika rade od kuće u neadekvatnim uvjetima u tjednu kad nisu u uredu mogu koristiti coworking prostor. U prilog korištenju coworking prostora ide i ubrzana digitalizacija i digitalna transformacija kojoj je u mnogim sektorima pandemija pogodovala te činjenica da je sve više zaposlenika postalo neovisno o mjestu rada (workplace independent). Postaje opći trend rast remote workera kojima nije nužan fizički boravak u kompaniji za koju rade. Već sada u svijetu oko 40% ukupne radne snage su freelanceri ili samozaposleni, a s druge strane su procjene da će do 2030. godine biti 1 milijarda digitalnih nomada globalno. Sve spomenute promjene utjecat će na to da će kompanije postupno smanjivati svoje uredske prostore što će povećati potražnju i potrebu za alternativnim mjestima za rad te će potražnja za coworking prostorima rasti. Stoga sam optimistična kad je u pitanju perspektiva coworking prostora generalno, međutim bit će potrebno jako dobro pratiti i osluškivati potrebe korisnika kako bi im se postojeći koncepti mogli prilagoditi na najbolji mogući način, no fleksibilnost je jedna od značajki i prednosti coworkinga. Mnogi kreativci i tvrtke iz različitih industrija rade na jednom mjestu gdje mogu razmjenjivati iskustva, ali i uštedjeti na režijama. Po vašem mišljenju koje su prednosti rada iz coworking ureda? Postoji cijeli niz prednosti. Već spomenuto eliminiranje osjećaja izoliranosti kod rada od kuće, rad u profesionalnom i reprezentativnom prostoru, koji je cjenovno puno prihvatljiviji od iznajmljivanja vlastitog ureda i plaćanja svih uredskih troškova, poticanje kreativnosti i inovativnosti, dakako i povećanje produktivnosti, zatim dolazak do novih poslovnih prilika i suradnika te nebrojenih mogućnosti suradnje i networkinga, neformalni transferi znanja i vještina uz kavu, zajednički ručak i druženje. Volim istaknuti da boravkom i radom u coworking prostoru vam se često otvore neka vrata i dolazite do poslovnih prilika i projekata i ljudi koje inače vrlo vjerojatno ne biste sreli. Dobivanje brzog feedbacka kolega coworkera i ideja za rješavanje nekog poslovnog izazova je također često neprocjenjivo. U coworkingu svjedočimo svakodnevnom osobnom i profesionalnom razvoju članova zajednice, što dovodi i do jačanja profesionalne konkuretnosti svakog člana i bolje kvalitete života radi odvajanja privatnog od poslovnog prostora te jačanja zadovoljstva i osjećaja sreće i uspjeha. Možete li nam objasniti razliku između HUB-a, Open Space Ureda i Coworking ureda? Vjerujem da je dosta ljudi zbunjeno terminologijom vezanom za različite vrste dijeljenih uredskih prostora s kojom se susrećemo pa ću nastojati pojasniti. HUB označava mjesto koje okuplja mnogo ljudi te može uključivati fizičko mjesto, ali može označavati samo neko središnje događanje. U coworking terminologiji se koristi za prostore koji nude uredske i druge usluge korisnicima. Open Space ured je vrsta ureda u kojem više ljudi, najčešće zaposlenika jedne kompanije radi u jednom zajedničkom otvorenom prostoru, dok u coworking prostorima korisnici koji ne moraju nužno pripadati istom timu ili kompaniji mogu dijeliti open space ured odnosno radni stol u jednom zajedničkom otvorenom prostoru. Coworking kao jedan od derivata 'ekonomije dijeljenja' označava uredski prostor i zajednicu koja dijeli taj prostor i istovremeno dijeli znanje i ostale resurse. Coworking prostor nudi potpuno opremljene fiksne i fleksibilne radne stanice organizirane u radnim zonama otvorenog ili zatvorenog tipa, može nuditi i zasebne urede, zatim prostor za održavanje evenata za članove kao i za vanjske klijente od soba za sastanke, radionice, predavanja te dvorana za veća događanja, lounge prostora, kuhinje s barom… Coworking prostori nude kratkoročne i dugoročne coworking pakete ovisno o potrebama korisnika. Postoji mnogo vrsta coworking prostora od luksuznih, full service coworking prostora lociranih u urbanim središtima, do ruralnih coworkinga. Također postoje nišni coworking prostori specijalizirani za pojedinu vrstu korisnika kao npr. za žene poduzetnice, za obitelji, za IT industriju, za kuhare, za digitalne nomade, za makere odnosno prostori za stvaranje te postoje coliving prostori, koji osim prostora za rad svojoj zajednici nude i smještajne kapacitete. Svaki od tih prostora odlikuje se specifičnim dizajnom i razinom opremljenosti. Dali su se Vaši korisnici vratili u Vaš Coworking ured? Većina naših članova se vratila u BIZkoshnicu nakon lockdowna i potresa, zato što im je potreban prostor za rad i moraju nastaviti sa svojim poslovima na najbolji mogući način. Budući da se naši članovi bave uglavnom digitalnim zanimanja, u samom obavljanju posla nema prevelikih promjena u odnosu na vrijeme prije pandemije, osim što smo prostor prilagodili 'novom normalnom' i pridržavamo se svih propisanih epidemioloških mjera. Nakon poduže stanke opet su se u prostoru počeli održavati sastanci i manja događanja, a jedna od većih promjena je da se osim događanja uživo, istovremeno održavaju tzv. hibridna događanja, koja se osim za sudionike koji su fizički prisutni prenose i digitalno putem streaminga i dostupni su internetskoj publici koja nije prisutna na samom događanju. Kako vidite svjetsku ekonomiju nakon pandemije, poznato je da u Hrvatskoj ima puno digitalaca. Vjerujete li da će se taj broj povećati? Globalizacija i liberalizacija tržišta s razvojem tehnologije omogućile su razvoj digitalnih zanimanja i 'novog' načina rada. Sama pandemija je dodatno ubrzala taj trend tako da umjetnici, kreativci, programeri, marketinški stručnjaci, poslovni savjetnici i mnogi drugi mogu pružati usluge širom svijeta. Hrvatska je s obzirom na svoju geografsku poziciju, prirodne i kulturne ljepote jako lijepo mjesto za život tako da prednosti života kod nas, a rada za klijente iz cijelog svijeta zvuče jako primamljivo ne samo Hrvatima nego i mnogim digitalnim nomadima iz različitih zemalja. Tome u prilog ide i radna viza za digitalne nomade koja je uvedena tako da očekujemo velik broj digitalnih nomada u Hrvatskoj. Šarm digitalnih nomada, poput slobode i autonomije, krije se i u mjestu za rad, odnosno coworking prostorima koji su danas dostupni svima. U coworking uredima stranci i lokalci se međusobno upoznaju, surađuju, doprinose i to je taj predivni začarani krug coworkinga i razmjene znanja i iskustva na dobrobit društva i zajednice koji jako volimo i živimo svakodnevno u BIZkoshnici

Pročitaj više

Trendovi u kupnji nekretnina u Hrvatskoj 2021.

Kupnja nekretnine u Hrvatskoj smatra se dobrom investicijom za mnoge strane državljane.

Pročitaj više

Pogledajte kako se kreću cijene nekretnina u Europi, Split je u samom vrhu

SPLIT je treći najskuplji grad u Europi po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda - barem prema stranici Numbeo koja se predstavlja kao najveća svjetska baza podataka o životnim troškovima, kao i o kvaliteti života. Naime, omjer cijene nekretnina i prosječnih prihoda u Splitu iznosi visokih 20.3, prema izračunu stranice Numbeo koju je osnovao Mladen Adamović, bivši softverski inženjer Googlea iz Srbije. Od Splita skuplji samo Moskva i Pariz Split se tako na ovoj ljestvici nalazi iza Moskve (omjer 21.12), koja je na prvom mjestu, i Pariza (20.97), a ispred Beograda (19.77), Vladivostoka (18.63), Gdanjska (18.31), Praga (17.97) i Milana (17.85). Štoviše, Hrvatska ima čak dva grada među 20 najskupljih - Zadar je na 13. mjestu, s omjerom 16.41, ispred Sankt Petersburga (16.34) i Münchena (16.27). Zanimljivo je da je London, koji ima reputaciju grada s nepodnošljivo visokim cijenama stanovanja, tek na 20. mjestu, s omjerom od 15.65. Zagreb na 33. mjestu, ispred Madrida Zagreb je dosta niže od dva najveća dalmatinska grada - gdje je cijena tako visoka prvenstveno zahvaljujući turizmu - ali opet prilično visoko, na 33. mjestu od ukupno 192 veća europska grada koja se nalaze na ovoj ljestvici. S omjerom od 13.47, Zagreb se nalazi ispred Skoplja (13.46), Madrida (13.37) i Ljubljane (13.35). U Splitu, prema podacima ove specijalizirane stranice, cijena kvadrata stana u centru grada u prosjeku iznosi 25.403 kn, a van centra grada 18.694 kn. Najam jednosobnog stana u centru grada u prosjeku iznosi 3220 kn, a van centra 2803 kn. U Zagrebu je pak prosječna cijena kvadrata stana u centru grada 21.765 kn, a van centra 14.791 kn. Cijena najma jednosobnog stana u prosjeku iznosi 3625 kn, a van centra 2762 kn. S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna cijena četvornog metra novog stana na prodaju u Zagrebu iznosila je 4.125 kn u drugoj polovici 2020., ne računajući programe društveno poticane stanogradnje (POS) Naravno, Split je relativno skuplji od Zagreba i zbog drastične razlike u prosječnoj neto plaći. Dok ona u Zagrebu iznosi 6947 kn, u Splitu iznosi 5395 kn - dakle, 1552 kn manje, prema podacima s Numbea. Također, dok prosječna fiksna kamatna stopa na kredit s hipotekom na 20 godina u Splitu iznosi 4.54%, u Zagrebu ona iznosi 3.37%. U Zagrebu cijena kvadrata stana ide do 5 tisuća eura, u Splitu i do 7 Podsjetimo, cijene nekretnina i dalje rastu u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu i na obali, unatoč pandemiji, korona-krizi koja je izazvala rekordan pad BDP-a i potresima u Zagrebu i Baniji. U Zagrebu se tako cijena kvadratnog metra stana kreće od dvije pa sve do pet tisuća eura. U Splitu pak cijena kvadrata stana ide i do 6-7 tisuća eura. "Imamo čak i od 6 do 7 tisuća eura po kvadratu. Limit je odavno prošao granicu razumnih cijena, ali dok ima kupaca, cijene ne padaju. Da imamo stagnaciju prodaje onda bi te cijene padale", rekla je Meri Vulić, splitska agentica za nekretnina, u siječnju za HRT. Cijene nekretnina u Hrvatskoj lani rasle više nego u EU A prema izvješću Eurostata iz siječnja, u Hrvatskoj su i u trećem kvartalu 2020., dakle pred drugi, jesenski val epidemije koronavirusa, cijene nekretnina i dalje rasle. Štoviše, dok su cijene stambenih nekretnina, mjerene Eurostatovim indeksom cijena kuća (HPI), u Europskoj uniji u prosjeku porasle za 5.2%, u Hrvatskoj su porasle za 6.9%, u odnosu na isto razdoblje 2019. Zanimljivo je i da je cijena za prodaju u posljednjih nekoliko godina u EU u znatno većem porastu od cijene najma, iako je od 2011. do 2017. trend bio obrnut, kako se vidi na gornjem grafu Eurostata. Ipak, cijene stambenih nekretnina su u Hrvatskoj u odnosu na prethodni, drugi kvartal 2020. pale za 0.6%, dok su u EU porasle za 1.4%. A Europska centralna banka upozorila je u svom Izvještaju o financijskoj stabilnosti u studenome prošle godine da cijenama u eurozoni slijedi suočavanje sa stvarnošću (eng. reality check), kako korona-kriza uzima svoj danak i ostavlja sve više ljudi bez posla i smanjuje kupovnu moć. Izvor: Index.hr

Pročitaj više