Uredi nisu više mjesto za rad, kroz vizaulni identitet mogu puno toga reći o samom poslodavcu. 

Uspješno ostvarujemo  prepoznatljiv vizualni identitet uredskih prostora naših klijenata,  kad osmislimo čitav raspoloživi prostor, kada i djelatnici i klijenti budu okruženi elementima interijera koji prenose jasnu poruku o ključnim vrijednostima branda. Time doslovno dajemo prostor  brandu, stvaramo specifično, jedinstveno radno okruženje. 

Različite poslovne djelatnosti zahtijevaju promoviranje  različitih vrijednosti i prioriteta, pa će se to naravno odraziti i na uređenje interijera. Prikazati ćemo dva kontrastna primjera, uredske prostore tvrtke Intercapital i uredske prostore Hrvatskog Telekoma. 

Interijer uredskih prostora tvrtke Intercapital, najvećeg privatnog investicijskog društva u Republici Hrvatskoj, promovira kontinuitet, stabilnost i izvrsnost. Uredski se prostori Intercapitala nalaze u historicističkoj zgradi Palača Croatia arhitekta Ede Šena iz 1920. godine. 

Slika 1 Intercapital, sanitarije, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 2 Intercapital, blagovanje, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 3 Intercapital, svlačionica, autor fotografije Saša Ćetković 

Uređenje pak uredskih prostora upravne zgrade Hrvatskog Telekoma, najvećeg hrvatskog teleoperatera, promovira dostupnost, otvorenost i komunikativnost, upotrebom boja i materijala koji se oslanjaju na standarde definirane grafičkim elementima vizualnog identiteta Deutsche Telecoma u cjelini.  

Slika 4 HT, zajednički prostori, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 5 HT, soba za sastanke, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 6 HT, soba za sastanke, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 7 HT, čajna kuhinja, autor fotografije Saša Ćetković 

Koliko je važna psihologija boja u modernom shvaćanju ureda? 

Identitet tvrtke se definira ne samo kroz grafičke elemanate branda, nego i kroz standardiziranje elemenata opremanja radnih prostora, s ciljem ujednačene prepoznatljivosti. Dva dobra primjera iz naše recentne prakse su prodajni prostori Hrvatske Lutrije i prodajni štandovi  Iskona.

Slika 8 štand Iskon 

Hrvatska Lutrija je 2021., netom nakon što je razvila novi grafički identitet branda, krenula u ostvarivanje standarda opremanja prodajnih prostora, odnosno Knjige standarda opremanja prodajnih prostora. 

Slika 9 štand Lutrija 

Oba primjera pokazuju važnost boje, koja je ne samo moćan neverbalni komunikacijski alat, već i važan dio strategije tržišnog pozicioniranja svake tvrtke koja prepoznaje i vrednuje važnost vlastitog  identiteta.  

Ured definitivno više nije mjesto samo za rad. Vidimo kroz nove koncepte uredskih prostora da se pokušava što više potaknuti neformalno druženje među zaposlenicima. 

Arhitekturom  suvremenih uredskih zgrada suvremenim arhitektonskim jezikom prvenstveno brišemo granice unutarnjeg i vanjskog prostora. Nastojimo  u prostore za rad unijeti što više pozitivnih elemenata prirodnog okruženja te time simulirati u radnom okruženju ugodu boravka u prirodi, ali u sigurnom kontroliranom okruženju zaštite od atmosferilija i ostalih potencijalnih opasnosti. 

Suvremena nastojanja u području uređenja uredskih prostora se kreću u smjeru ostvarivanja što boljih uvjeta za djelatnike. Opet možemo na primjeru iz naše recentne prakse, prostorima tvrtke Intercapital, pokazati kako se briga o zaposlenicima proteže ne samo na sam radni uredski prostor, već se ostvaruju i prostori za zajedničko objedovanje, prostori za vježbanje,  prostori za opuštanje uz svježi sok ili kavu u zimskom vrtu tvrtke u historijskom centru Zagreba. Osim toga, prostor je iskorišten i kao izložbeni prostor za radove najvećih hrvatskih likovnih umjetnika, posuđene iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti, što je još jedan primjer nadgradnje opremanja uredskih prostora. 

Slika 10 Intercapital, kuhinja, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 11 Intercapital, svlačionica, autor fotografije Saša Ćetković 

Open space tip ureda ili difuzni model uredskog prostora. Koji je model po vama bolji i zašto? 

Veliki sam zagovornik „open space“ radnih prostora, obogaćenih dvoranama za sastanke, prostorima za neformalno druženje, kuhinjama, blagovaonicama, kabinama za telefonske razgovore. Smatram da je vrijeme središnjeg hodnika i niza vrata s jedne i druge strane odavno prošlo. Danas nam suvremene komunikacijske tehnologije, gdje se u većoj mjeri koristi e-mail, a ne više bučna telefonska komunikacija, omogućavaju da stvaramo zanimljive, raznorodne, kompleksne radne prostore, koji tako postaju i organizacijski i vizualno specifični krajolici poslovanja, prilagođeni specifičnostima svakog branda. 

Slika 12 HT, zajednički prostori, autor fotografije Saša Ćetković 

Slika 13 Podravka, open space uredi 

Slika 14 open space uredi 

Možete nam reći nešto više o trendovima dizajna interijera koji su trenutno zastupljeni na tržištu? 

„Biofilija“ je ime trenda koji je danas jedan od dominantih načina sagledavanja tematike uređenja uredskih radnih prostora, a svodi se na nastojanje da se u zatvorenom prostoru ostvari poticajna atmosfera prirodnog okruženja, te da se pri projektiranju rukovodimo načelima održivosti.  

Biofilija podrazumijeva sljedeće principe kojima se rukovodimo pri uređenju interijera:  

Omogućiti širinu pogleda i zanimljive vizure u unutarnjem prostoru; 

Koristiti različite teksture prirodnih završnih materijala; 

Osigurati prirodno osvjetljenje; 

Unijeti mnoštvo elemenata zelenila; 

Unijeti element vode i zvuka prirode. 

Primjer iz naše recentne prakse koji je utjelovio sve principe biofilije na radnom mjestu je natječajni rad za rekonstrukciju upravne zgrade Podravke u Koprivnici, gdje smo predlagali adiciju nove energetski učinkovite ovojnice zgrade, kojom bi se ostvario i veliki višeetažni atrij, kao prostor pun zelenila i prirodnog osvjetljenja, a uredi iz dosadašnjih zatvorenih manjih prostora pretvorili u open space.  

Slika 15 Podravka, rekonstrukcija eksterijera 

Slika 16 Podravka, zajednički prostori

Za sva dodatna pitanja slobodno se obratite na: www.studiodemel.net[email protected]