image

 

Suvremeni poslovno-trgovački centar Eurodom u Osijeku, u čiju je gradnju od 2005. do 2013. godine koncern Agram uložio gotovo sto milijuna eura, još uvijek je poluprazan. U njemu je sada Poliklinika Sunce, poslovnica jedne banke, ugostiteljski objekt te ured same tvrtke Eurodom, koja upravlja zgradom.

 

Umjesto mjestom koje vrvi životom, poslovnim aktivnostima, trgovinom... poluprazan Eurodom postao je svojevrsnim simbolom gospodarske krize i “utihnulog” grada, pa i cijele regije. I nije jedini. Prazni poslovni prostori Eurodoma, Kappa centra, Esseker centra, kao i brojnih lokala u središtu grada, slike su koje svakom posjetitelju Osijeka mnogo govore.

 

“Eurodom se prostire na 85 tisuća četvornih metara. Sastoji se od tri konceptualne cjeline - poslovne, trgovačke i kulturne. Visokokvalitetni poslovni prostori različitih veličina, smješteni u dva spojena poslovna tornja, tzv. osječke blizance, 120 trgovačkih te 18 ugostiteljskih sadržaja, kao i garaža s 900 parkirališnih mjesta, zajedno čine jedinstvenu suvremenu građevinu koja je promijenila vizuru slavonske metropole”, kratko Eurodom predstavljaju u koncernu Agram.

 

“Tu završava svaka priča”

 

Na naš upit o tome zašto u njemu nema stanara, odgovaraju kako, “na žalost, slabi rast i oporavak gospodarstva Hrvatske, a tako i osječkog kraja, a i sve prisutniji odlazak i iseljavanje mladih i potencijalno sposobnih poduzetnika iz zemlje i osječke regije rezultirali su i slabijim poslovnim aktivnostima i slabijom potražnjom za poslovnim prostorima”. Unatoč svemu tome u koncernu vjeruju da će se i kapaciteti Eurodoma “početi u budućnosti više popunjavati i koristiti te svojom infrastrukturom i ponudom podignuti slavonsku metropolu na razinu na kojoj je nekada bila”.

 

- Kada u centru grada imate takva dva poslovna objekta kao što su Eurodom i Kappa centar, koji po svojoj površini, uređenosti i izgledu pripadaju u sam vrh reprezentativnosti poslovnih zgrada u poslovnom svijetu, i kada vam takva dva objekta godinama zjape prazna te ne možete iznajmiti urede poduzećima, obrtnicima ili trgovinama, onda tu završava svaka priča o trenutnom razvoju, ali i perspektivi Osijeka - kaže dr.sc. Željko Požega, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

 

Prilično oštro Požega ističe kako “prizori spomenutih objekata koji su sablasno prazni govore mnogo više od svih obećanja i floskula lokalnih i državnih političara, mnogih projekata koji se tobože realiziraju u Osijeku i navodnog silnog novca koji Grad i Županija povlače iz EU”.

 

- Svaki će ozbiljan investitor prije ulaganja na nekom prostoru detaljno analizirati uvjete poslovanja na tom prostoru, potencijale za rast, analizirati tržište rada, gospodarske aktivnosti i kupovnu moć stanovništva. Saznaju li investitori da su nam poslovni prostori prazni i bez perspektive najma, neće samo zbog toga odustati od ulaganja u Osijek, jer su prazni poslovni prostori u Osijeku posljedica, a ne uzrok, slabe gospodarske aktivnosti, slabe prometne povezanosti, odljeva stanovništva, loših uvjeta za poslovanje i nekonkurentnosti grada Osijeka za poslovanje u usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske i okolnim zemljama - dodaje Požega.

 

Na pitanje što vlasnici nekretnina mogu činiti kako bi ih aktivirali, Požega odgovara kako oni nemaju mnogo manevarskog prostora, jer imaju granicu ispod koje ne mogu spuštati najamninu.

 

- Govorimo samo o cijeni najma, a o povratu investicije ne moraju u bližoj budućnosti ni razmišljati. Dakle, nužno je potaknuti gospodarsku aktivnost, a to može država raznim poticajima za ravnomjeran razvoj zemlje ili Grad tako da znatno smanji rashode gradskog proračuna kako bi dobio prostor za poticaje poduzetnika. Alternativa je povlačenje novca iz EU fondova, što se ipak do sada pokazalo nedovoljnim - zaključuje Požega, dodajući da značajniji pomak u aktiviranju nekretnina neće donijeti ni porez na nekretnine.

 

Kada se govori o cijeni najma prostora u Eurodomu, njegovi vlasnici kažu kako se svakom potencijalnom zakupcu pristupa posebno, jer je mnogo čimbenika koji utječu na cijenu zakupa ili najma. Od toga tko je zakupac i koja mu je djelatnost, o kolikom je prostoru riječ, na kojem katu, kako će prostor biti uređen, pa do roka na koji se on iznajmljuje ili daje u zakup.

 

Grad preuzima kulturni centar

 

U sastavu Eurodoma je kulturni centar na ukupnoj površini od 4500 kvadrata, koji obuhvaća multifunkcionalnu dvoranu s 386 mjesta i izložbeno-galerijske prostore te površine namijenjene ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima. Trebao bi ga preuzeti Grad Osijek.

 

- U završnici su razgovori povjerenstava Grada i Eurodoma u kojima su se raščišćavali pravni i tehnički odnosi kako bi se napravila točna razdioba imovine i prava, da Grad može dobiti 1/1 vlasništvo nad kulturnim centrom. Tek s rješavanjem vlasničkog pitanja možemo dalje investirati u taj centar i staviti ga u funkciju. Utvrdili smo kako je omjer ulaganja Eurodoma približan potraživanju Grada za tu investiciju. Razlika je oko dva milijuna kuna, što, držim, nije problematičan iznos. Osobno ću učiniti sve što je u mojoj mogućnosti da se prostor Eurodoma stavi u funkciju, posebice kulturnog centra kada ga preuzmemo - kazao nam je gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić.

 

I on se slaže kako je glavni razlog što je prostor Eurodoma neispunjen korisnicima slaba gospodarska aktivnost na području Osijeka i u okolici. Na pitanje bi li možda gradska uprava mogla iznajmiti taj mnogo adekvatniji prostor za njezin rad od sadašnjeg, Vrkić je kazao kako je bilo takvih razmišljanja njegova prethodnika Krešimira Bubala, ali da se od toga odustalo. Vrkić je naglasio kako je njegov cilj Dom HV-a, za koji drži da bi bio najbolji rezidencijalni prostor za gradsku upravu i ured gradonačelnika.

Igor MIKULIĆ

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: http://www.glas-slavonije.hr/